Crkva-brvnara koju su vernici nosili sa sobom

Ovih dana, Lazarevčani čekaju informaciju o tome kada će i gde biti preseljena crkva-brvnara, najstarija u Kolubarskom okrugu. Nije joj to prva selidba.

Zbog širenja kolubarskih rudnika, najavljeno je iseljavanje crkve-brvnare u Vreocima, stare dva veka. Gotovo nestvarno deluje Hram vavedenja Presvete Bogorodice ispod stoletnih stabla na obodu kopova.
Na ovom mestu crkva je zidana dva puta i dva puta su je Turci palili, a onda su meštani napravili brvnaru da bi mogli da je nose sa sobom kad osvajač krene u pohode. Ova brvnara je najstarija u Kolubarskom okrugu i jedna od najstarijih u Srbiji.
„Većina brvnara-crkvi, kad pogledamo, imaju uska i niska vrata. Mnogi se pitaju, zbog čega to, pa je bilo i neko mišljenje da bi Srbi, kada bi ulazili u crkvu, morali da se pokore i da se poklone Gospodu Bogu“, navodi otac Radivoje.
Mali ulaz je napravljen da Turci konjima ne bi ulazili u crkvu, a posebni su i kameni svećnjaci.
„Ovih dana, kada smo vršili pripremu oko proslave dva veka, dolazio je jedan stari kamenorezac, i čovek se čudi iz kojeg je majdana taj kamen izvađen. Polako ga zub vremena uništava, kruni se delić po delić, ali i dalje stoji na tom mestu, već punih 200 godina“, otkriva otac Radivoje.
I otac Radivoje se često selio. Donedavno je služio u crkvi u Sipiću, gde je snimana serija Moj rođak sa sela, pa je čak i pozajmio glas u nekim scenama glumcu Nebojši Glogovcu.
Kad je došao u Vreoce, zatekao je Jevanđelje na crkvenoslovenskom jeziku koje je pod zaštitom države i koje je nedavno bilo izloženo povodom Dana evropske baštine.
„Ono što je značajno za ovaj prostor, to je upravo ikonostas, delo Konstantina Zografa, najistaknutijeg ikonopisca iz sremsko-banatske zografske škole“, ističe Snežana Gajić, direktorka turističke organizacije „Lazarevac“.
Povodom obeležavanja dva veka crkve-brvnare, umetnici su izložili svoje radove, a Anka Stojanović Panetelić otkrila je da se među radovima izdvaja zlatovez, tehnika koja je rađena u srednjem veku, zatim enkaustika, mozaik, slikanje na staklu, akvareli i minijatura.

Lazarevčani sada čekaju informaciju o tome kada će crkva biti preseljena i gde.
„Ako bude bilo potrebe da se crkva seli i premesti na neko drugo mesto, mora se uraditi po svim važećim propisima, jer crkva je više od kulturno-istorijskog spomenika za nas koji živimo ovde“, kaže predsednik opštine.
Osim brvnare, seliće se i nova crkva i nekadašnja prva škola u Kragujevačkoj nahiji, koja je pod zaštitom države.